Najbolja prijateljica savremene žene: Torba

Od klasičarke, preko trendsetterice, pa sve do vrhunske sportašice. Ona ima sposobnost prilagođavanja bilo kojoj prilici. Uvijek je ona ta koja se vuče uz vas. Ili je vi vučete.
Kako god. Uglavnom nije od onih koja će vas napustiti kada vam je teško, ma da, eto, ona svakako umije da bude teška kad smo već kod toga.
Ona drži rješenje protiv svake nedaće, pa radilo se o aspirinu protiv glavobolje ili o, ne daj Bože, nečemu većem (čitaj : mrlji od kafe na novoj Zarinoj bluzi). U njezino je ime, čak, podignut i muzej u Amsterdamu. Ona je najbolja prijateljica savremene žene.  Ona je torba.

PRIPREMILA: Emina Huzejrović

No, da li ste se kada zapitali o njezinoj povijesti? Prvi pisani tragovi sežu još u 14. stoljeće u Egipat, gdje je hijeroglifima pisano o torbicama koje su se nosile oko struka.  Bivale su ukrašene raznim draguljima, te su označavale status na društvenoj skali osobe koja ju je nosila – što više dragulja na njoj, to osoba zauzima višu poziciju na istoj.

16. stoljeće označavaju platnene tašne praktične namjene koje su se nosile preko ramena, najčešće od strane putnika radi prenosa prtljage, dok tek ulaskom u 17. stoljeće one postaju kompleksnije te počinju poprimati razne oblike. Mlade djevojke su učene da vezu torbe kao bitnu predispoziciju za pronalazak supružnika, te su se iste smatrale nepoželjnim u slučaju da nisu savladale tu vještinu.

Posebnu priču nam govore podaci iz 18. stoljeća. Ono se ističe po tome što su dame koje su diktirale modu odlučile da dotadašnji model u potpunosti izbace iz korištenja, te ga zamijene modelom u kojeg bi stala tek po koja sitnica.

Kako je vrijeme proticalo, tako je i torba postajala sve snažniji simbol mode. Javljaju se dizajni Coco Chanel, Gucci, Hermesa, Diora i mnogih drugih, a ko li je, čak i tada, mogao ostati ravnodušan na njih? I danas možete pronaći imitacije istih svugdje na policama.

Šta li moda sutrašnjice donosi, to doista ne bismo mogli da predvidimo.

Kako se tokom godina razvila u razne oblike, potporena mnogim dezenima i materijalima, na vama ostaje samo da pronađete svoju miljenicu u moru drugih.

Ili čak i dvadesetak miljenica.
Ali ne morate da brinete. Nećemo reći vašem mužu.

It girl: Merjem Podgorica

RUBRIKA U KOJOJ PREDSTAVLJAMO MLADE, LIJEPE, I USPJEŠNE DJEVOJKE NA URBAN, SOFISTICIRAN, KOZMOPOLITSKI NAČIN KOJE HRABRO KORAČAJU ŽIVOTNIM PUTEVIMA.
Ime i prezime: Merjem Podgorica
Mjesto boravka: Sarajevo
Zanimanje: Student, dizajner
Dob: 22 godine
Instagram profil: @merjempodgorica
Hobi: Crtanje
Kako započinjete dan: 
Hmm.. čim se probudim uzimam mobitel, odgovaram na poruke, gledam šta to ima novo i obavezno moram pogledati vremensku prognozu, ako nemam nekih obaveza volim se izležavati krevetu, nakon toga ide spremanje, doručak… i u radne obaveze.
Najveći uspjeh: Moj najveći uspijeh je osnovanje M. Jewellery Box – online shopa unikatno ručno rađenog nakita, i ujedno je to nešto na što se najviše ponosim.
Grad koji vas je ostavio bez daha: Istanbul
Motivacioni citat koji vas inspiriše: Radi kako bi ostvario svoje snove, inače će te neko drugi zaposliti da ostvariš njegove.
Tri stvari koje se uvijek mogu naći u vašoj torbi: 
Eksterna baterija, ruž MAC – pink plaid i novčanik
Najveći izazov u životu: 
Biti ono što želim ili biti ono što žele drugi
Omiljeni sport: 
Plivanje
Smisao života: 
Najveći smisao je naći sreću i ne puštati je do kraja života.
Omiljeni modni detalj: 
Nakit
Mala tajna dobrog izgleda: 
Uvijek pripremi stvari za sutra, a kada si u žurbi sa “all black” outfitom nikada ne možeš pogriješiti.
Mišljenje o tetovažama: 
Volim tetovaže, ujedno mi je jedna od dražih stvari vidjeti lijepu tetovažu. Tako ljudi uvijek nose dio umjetnosti na sebi.
Ja nemam niti jednu, ali možda jednog dana uradim.
Stil odijevanja: 
Rekla bih da sve zavisi od dana do dana, ali negdje između trendy i casual.
Glavni cilj u životu: 
Biti najbolja verzija sebe.

UPOZNAJTE DOMAĆE PREVODITELJE KAO NEOPHODNE STRIJELCE U ŠAHU

 

“Tako ih je Jehova raspršio odande po svoj zemlji, te su na koncu prestali graditi grad. Zato je dobio ime Babel, jer je ondje Jehova pomiješao jezik sve zemlje” (1. Mojsijeva 11:8, 9)

PRIPREMILA: Bratislava Terzić 

O prevodiocima se rijetko razmišlja kao o živim bićima. Oni su tu poput vazduha, i bez njih se neki događaj ne bi mogao odvijati. Pročitat ćemo nešto prevedeno na naš jezik, a uopšte nećemo razmišljati o tome ko je to preveo.

Prevodioci postoje oduvijek, u početku  je prevodio svako svoju struku, naprimjer,  ljudi koji su se bavili medicinom prevodili su medicinske spise. Mada je se to godinama mijenjalo.

Vodile su se rasprave da li treba  prevoditi „smisao za smisao“ ili „riječ za riječ“

Došlo je se do zaključka da je biti dobar  prevoditelj  jedan od talenata. Te se zaključilo da je „smisao za smisao“ odlika dobrog prevoditelja.

Prvi dokazi o prevođenju kojima raspolažemo vezan je uz pojavu pisma u drevnoj Mezopotamiji oko 3200. godine pr. n.e. kada su se glinene pločice rabile u jednostavne administrativne svrhe;  kao što su vođenje računa o brojevima vreća žita, životinjama itd.

Za bavljenje profesijom prevoditelja, potrebno je najprije savršeno poznavati strani jezik.Treba biti izuzetno obazriv jer prilikom prevođenja raznih brošura, knjiga, priručnika, financijskih izvješća, web stranica te posebno pravnih dokumenata koji imaju svoju terminologiju, samo jedna pogrešno prevedena riječ ili krivo posložena rečenica može u potpunosti promijeniti značenje nekog dokumenta.Kako je to biti prevoditelj i kako izgleda radni dan jednog prevoditelja, govorit će nam o tome tri dame.

 

Prva dama jeste Amina Tahirović, koja se prvobitno prevođenjem bavila poslovno radeći u firmi „DDC Multilingual Services“.  Čije je  bosansko – hercegovačko sjedište u Sarajevu, ali koji rade i u mnogim gradovima svijeta.

Rođena je u Češkoj Republici, u gradu Brno koji je drugi najveći grad odmah poslije Praga. Tamo je  pohađala osnovnu i srednju školu. Češki jezik je, baš kao i bosanski, njen maternji jezik. U tom slučaju se njeno izvrsno znanje češkog jezika podrazumijeva, kako u verbalnom, tako i u pisanom aspektu. U školi je iz češkog imala  petice, dok pojedini Česi su znali dobijati jedinice. Od svih ostalih predmeta tokom školovanja najviše je voljela češki jezik.

Amina smatra da samo ako dobro poznajemo određeni jezik možemo tek tada upoznati orginalnu izvornu kulturu te zemlje.

 

Kako izgleda jedan radni dan prevoditelja?

Jedan radni dan prevoditelja u bosansko – hercegovačkoj firmi u kojoj sam imala mogućnost raditi je podrazumijevao osmočasovno sjedenje ispred dva monitora i prevođenje. Ali moram naglasiti da je atmosfera potpuno opuštena. Uvijek možete ustati od svog stola i protegnuti noge, a možete i komunicirati sa svojim radnim kolegama ukoliko stižete i raditi i pričati. To je za one sa razvijenim multitaskingom (smijeh). Ja sam uvijek koncentrisana na rad i samo rad, i teško se mogu omesti.

Kada ste počeli da prevodite?

Na ovo pitanje teško mogu odgovoriti tačno. Oduvijek sam po potrebi ljudima koji bi mi se obratili prevodila na češki jezik. Uvijek sam bila ‘tu’ ako je kome šta trebalo, bili to prijatelji ili samo poznanici kojima je trebala pomoć u vezi ovog jezika. No rijetkost je da je nekome u BiH potreban češki jezik. Naš narod mnogo više koristi njemački ili engleski jezik.

Ipak, mogu reći da je češki malo više potreban ovdje u Bosni i Hercegovini, nego što je u Češkoj potreban naš jezik. To skoro pa i nikako. Pošto nemam previše radnog iskustva, jer sam ipak još mlada, još uvijek čekam važniji i ozbiljniji posao u svom životu sa poznavanjem ovog jezika.

Šta najviše prevodite?

Ja prevodim sve za što mi se ljudi obrate – od raznih pisama i podnesaka za različite ustanove ili institucije do ljubavnih pisama.

 

Šta se najviše traži za prevođenje?

Generalno bih rekla da su to diplome, rodni listovi, i svi lični dokumenti. Ali to je već posao za certificirane, sudske prevoditelje. Tu spadaju i molbe za posao ili neka preporučena pošta s kojom bi naš čovjek imao problem da shvati ili da napiše.

Da li ste prevodili književnost?

Ne, nažalost nisam imala tu mogućnost. Ali željela bih da se u budućnosti ta moja želja ispuni. Oduvijek me je to privlačilo i bilo mi je zanimljivo zamisliti da radim baš takav posao.

Da li je to dobro plaćen posao?

Pa, generalno govoreći, to može biti jako dobro plaćen posao. Sve zavisi kolike čovjek ima standarde. Za nekoga je određena svota novca puno, a za nekoga malo. U firmi u kojoj sam radila to je solidno plaćeno.

Koje jezike prevodite?

Češki – bosanski, bosanski – češki i engleski – češki.

Na šta bi svijet ličio da nema prevoditelja?

Pretpostavljam da bi morali mnogo masovnije koristiti znakovni jezik, da bi sve bilo u haosu, i da bi geo – politička situacija u svijetu bila prilično napetija.

Da li volite posao prevoditelja?

Otkako sam bila još mala imala sam želju iskoristiti poznavanje ova dva jezika. Iskreno mogu reći da je to nešto što volim i čime se želim u budućnosti baviti.

Najveće zadovoljstvo za prevoditelja je satisfakcija kada pomognete osobi kojoj je ta vaša pomoć potrebna za školovanje ili za kontakt sa prijateljima u drugoj zemlji. Već sam govorila o tome da ovo može biti dobro plaćen posao, ali tu je i to zadovoljstvo kada drugim ljudima na neki način olakšate život.

Druga dama je Lučana Banek  iz Zagreba koja ima  već 24 godine iskustva u profesiji prevoditelja. Isprva je radila u školama stranih jezika – uglavnom podučavajući odrasle, a usput prevodila samo pomalo. Zatim je promijenila školu i započela podučavati isključivo poslovni jezik po tvrtkama, te više i ozbiljnije prevoditi.

Lučana se školovala u inozemstvu, pa je najviše ponuda dobivala za prijevode na engleski i na talijanski – koji su njena skupina jezika.

Jedno vrijeme je radila na Visokoj poslovnoj školi Libertas, a zatim, iz sasvim privatnih razloga, sve se promijenilo.

Naime, rodio joj se sin i umro suprug,  pa je  kao samohrana majka odlučila otvoriti obrt, radi veće fleksibilnosti i potrebe za povećanjem prihoda. Sve manje je radila po školama i sve više prevodila, i prije oko 10 godina u potpunosti se posvetila prevođenju, postala je Sudski tumač za engleski i talijanski jezik.

 Šta najviše prevodite?

Najviše i najduže prevodim za razne naše novine, a zatim tu su razni ovjereni dokumenti, stručni članci itd.

Surađujem s brojnim fakultetima i muzejima za koje prevodim stručne članke na engleski jezik. Prevodila sam i književnost, ali ne često i ne puno, svega nekoliko knjiga. Prijevodi književnosti su nažalost slabo plaćeni, iako je književnost moja velika ljubav.

Koji poslovi prevoditelja su najbolje plaćeni?

Najbolje su plaćeni ovjereni prijevodi, zatim hitni prijevodi i stručna literatura. Cijene su drastično pale nakon recesije 2008./2009. i u mom slučaju nisam ih često više uspjela vratiti na prethodnu razinu. No, tu je važno napomenuti dvije stvari: u Zagrebu, gdje ja radim, ima puno prevoditelja i stoga mnogi spuštaju cijene kako bi privukli klijente. Nažalost, nekim klijentima je najvažnija niska cijena. Tu su potrebne socijalne vještine i visoka emocionalna inteligencija, a i malo sreće, kako bi se izborilo za bolju cijenu. To je loša strana posla, osobito u Hrvatskoj danas, gdje svi žele prijevod u najkraćem mogućem roku i po najnižoj cijeni, a kvaliteta se najčešće ne cijeni u dovoljnoj mjeri.

Šta čini dobrog prevoditelja?

Dobar prevoditelj zasigurno najviše može pridonijeti upoznavanju različitih kultura i nikad ga neće moći zamijeniti nikakvi drugi umjetni oblici prevođenja, pa mislim da tu nema opasnosti.

To je prekrasan posao, za sve one gladne znanja, a ja sam takva bila oduvijek. Uvijek je potrebno što više čitati te proširivati i produbljivati spoznaje i znanje o svim temama koje se prevode. Uvijek postoji još informacija i još izvora. Internet ih je prepun,  ali oprez, ima vrlo nepouzdanih izvora i treba mudro birati. U svakom slučaju, raspoloživost kvalitetnih materijala na internetu znatno olakšava naš posao. Tijekom moje suradnje u novinama, koja još uvijek traje, upoznala sam prije više od 10 godina jednog izvrsnog britanskog lektora koji mi uvijek puno pomaže u radu i rješava sve moje nedoumice. Od njega sam naučila gotovo više nego tijekom cijelog školovanja (iako sam se školovala u međunarodnom college-u i u visoko kvalitetnim školama na stranom jeziku), jer kvalitetan izvorni govornik zna sve male tajne i nijansice u svakoj situaciji.

Treća dama je Aldijana Uzunović  iz Sarajeva koja prevodi na francuski, njemački i engleski jezik.

Aldijana mnogo voli svoj posao, ali uvijek tiho strahuje da li će uspjeti reći ono što je pisac mislio napisati.

Kada ste počeli da prevodite?

Prevoditi sam počela još u srednjoj školi. Sve je to izazovno i lijepo. Imate mogućnost da upoznajete tuđi svijet svojim očima.

Da li ste to radili iz hobija prvobitno, pa se to kasnije proširilo i na ozbiljan posao?

Mislim da je to kao i svaka druga ljubav koju pronađete.

Gdje ste sve radili kao prevoditelj?

Na raznim portalima dok nisam počela upoznavati druge prevoditelje koji su me uveli u taj magični svijet, gdje tuđe riječi pričate svojim stilom.

Šta najviše prevodite?

Romane, vijesti, poeziju, crtice, epiloge…

Da li je to dobro plačen posao?

Iskreno, ne.

Šta čini dobrog prevoditelja?

Stil pisanja, isti približiti čitatelju, razumijevanje i ne biti preopširan.

Prevodioci su dragulji na ovome svijetu. Profesija prevodioca je  dobrodušna, potrebna, krasna, zadivljujuća. Profesija kao izuzetna umjetnost.

Jer dobar prevoditelj pomoći  će u prijevodu stručne literature, uštedit će  vrijeme. Nećete više morati provoditi neprospavane noći pored laptopa. A uz to je  zajamčena kvaliteta i efikasnost.

 

Ovo su najpoznatiji parovi starog Holivuda

Holivudsko zlatno doba je desetljećima iza nas, ali ne prestaje da opčinjava milione širom svijeta svojim filmskim dostignućima, ali i anegdotama iz života poznatih.

Iako to nije bilo vrijeme savremenih tehnologija, žute štampe kakvu danas poznajemo, te reality programa, poznati ni tada nisu mogli dugo svoju intimu čuvati od javnosti.

Zahvaljujući štampi, javnost je uspjela saznati za mnoge veze, ali i afere među poznatima. A neke od najvećih zvijezda Holivuda su na kraju završile i u bračnim vodama. U nastavku vam donosimo priče o tri najpoznatija holivudska para iz njegovog zlatnog doba.

PRIPREMIO: Nikola Kandić

1. Elizabeth Taylor i Richard Burton
Oni se smatraju najpoznatijim holivudskim parom XX vijeka. Upoznali su se na snimanju filma Cleopatra 1963. godine, i već tada na setu su sjevnule varnice između njih dvoje. U sceni ljubljenja njih dvoje su se toliko zanjeli, da ih je morao prekinuti režiser i reži “Sjeci”. Njihova ljubavna afera je naišla na ogroman odjek u javnosti, čak je reagovao i zavnični Vatikan, koji je ovu vezu nazvao sramotnom. Njihov prvi brak je započeo 1964. i završio se 10 godina kasnije, nakon Ričardove prevare sa mladom glumicom. Oboje su ubrzo našli nove partnere, no to nije dugo trajalo. Već sledeće 1975. opet su stupili u brak, no 1976. su se razveli po drugi i posljednji put.

2. Humphrey Bogart i Lauren Bacall
Upoznali su se na snimanju filma To Have and Have Not 1944. godine, i započeli su vezu, iako je on bio u braku. Ova veza je Loren pomogla da se probije među najveće svjetske zvijezde. Kada su se upoznali ona je imala 19, a on 45 godina. Sledeće godine, Bogart se razveo, te su njih dvoje sklopili brak i ostali u njemu sve do njegove smrti 1957. godine.  Iako je Bogart bio sklon alkoholu, Loren je uspjevala da održi skladan brak, a sa godinama je sve više uticala na njega.

3. Paul Newman i Joanne Woodward 

Upoznali su se 1953, dok je on još uvijek bio u braku sa Džeki Viti. Sa Džoanom se vjenačao 1958. i živjeli su zajedno sve do njegove smrti 2008, što se ujedno smatra i najdužim brakom među poznatima. U braku su imali i tri kćeri. Za razliku od većine ostalih holivudskih parova, živjeli su izolovano, u mjestu Vestport u Konektikatu. Kada su ga upitali zašto živi tako otuđeno, Njumen je odgovorio: “Zašto ići napolje po hamburger, kada možeš imati odrezak kod kuće”.

FOTO: Pixabay

IT girl: Azra Bešić

 

Rubrika u kojoj predstavljamo mlade, lijepe, uspješne  djevojke sa stilom i zdravim navikama na urban, kozmopolitski, sofisticiran način koje hrabro koračaju životnim putevima I vrijedno gaze ka svom cilju.

Ime i prezime: Azra Bešić

Mjesto boravka: Bosanska Krupa

Zanimanje: Medicnska sestra/tehničar

Dob: 24

Instagram profil: ab.lovegood

Hobi: Blog i fotografija

Kako započinjete dan: Nakon jutarnje rutine u kupatilu moj dan započinje uz najdraži crni čaj sa đumbirom i cimetom.

Najveći uspjeh: Kao uspjeh bih mogla spomenuti mnogo toga, ali ono na što sam posebno ponosna je moj brak.

Grad koji vas je ostavio bez daha: Portorož

Motivacioni citat koji vas inspiriše: “Ne obara se svako drvo prvim udarcem”.

Tri stvari koje se uvijek mogu naći u vašoj torbi: Nigdje ne idem bez labela koje najčešće kupim u dm trgovini , poneka igračka i novac.

Najveći izazov u životu: Biti dobra majka. Ne u smislu da se takmičim i budem savršena majka jer takvo nešto ne postoji. Jednostavno želim da ostvarim dobar odnos sa svojim sinom i da mu pružim što više ljubavi i smijeha.

Omiljeni sport: Gimnastika , skateing

Smisao života: Ljubav i porodica

Omiljeni modni detalj: Kao omiljeni modni detalj sa sigurnošću mogu reći da su to šeširi. Posjedujem mnogo različitih šešira i nigdje ne idem bez njih. Smatram da upotpunjuju moj svakodnevni look.

Mala tajna dobrog izgleda: Nositi minimalnu količinu šminke, tjelovježba, piti dovoljno vode i redovna lična higijena su po mom mišljenju najbolja kombinacija za dobar izgled.

Mišljenje o tetovažama: Lijepo mi je vidjeti tetovaže na drugim ljudima.

Stil odijevanja:Smatram da svaki stil ima nešto posebno u sebi i nikad se ne držim jednog. Volim eksperimentirati na tom području mada među najdraže mogu ubrojati military look i neki  “štreberski” look.

Glavni cilj u životu:Uspjeti u onom što zamislim, odgojiti sina na najljepši i najbolji mogući način, usrećiti najmilije.

 

 

 

 

 

Ove filmove morate imati na New Year listi

Novogodišnje odbrojavanje zvanično može početi! Ostalo je još svega nekoliko dana da sumiramo sve utiske i da se oprostimo od 2017.godine. Kakva god da je bila, nadajmo se da će sljedeća biti bolja. I dok cijeli grad trese novogodišnja euforija, neki će ovaj blagdan dočekati mirno, u toplini svoga doma. Ako baš i nemate neki plan kako provesti najluđu noć, donosimo vam tri filma  koji će u vaš dom unijeti dašak praznične atmosfere.
PRIPREMILA: Sunita Hotić
It's wonderful life ( Divan život ) 
Ovaj klasik iz 1946.godine, koji je inače pet puta nominovan za Oskara, je svojevrsna adaptacija pripovijetke “The Greatest Gift” (“Najveći dar”) američkog književnika Philipa Van Doren Sterna. Glavni protagonista je George Bailey, poslovni čovjek koji je na ivici suicida zbog finansijskih problema i to baš na Badnjak. U tom času, sa neba se spušta anđeo Clarence koji mu govori kako je njegov život vrijedan življenja i pokazuje mu kako bi životi njegovih bližnjih izgledali da se George nikada nije rodio. Kraj filma će vas oduševiti, a ukoliko volite crno-bijele filmove ovo je pravi novogodišnji izbor za vas.
Dirljiva, emotivna i inspirativna priča koja ne samo da će dotaći vaša srca, nego će vas i navesti da razmislite o vlastitom životu.
New Year's Eve ( Sretna Nova godina ) 
Film Sretna Nova godina u cjelosti je u znaku ljubavi. Nova godina je vrijeme za nove odluke, nove početke, i naravno, nove ljubavi. Film prikazuje različite ljude sa različitim životnim pričama i problemima, ali jedna stvar im je zajednička, a to je potraga za pravom ljubavi. Osim što će nas ovaj film najtjerati da ponovo vjerujemo u pravu ljubav, imat ćemo priliku vidjeti i kako izgleda “Velika jabuka” u svom najljepšem novogodišnjem ruhu. Glumačku postavu čine : Jessica Biel, Jon Bon Jovi, Robert De Niro, Zac Efron, Katherine Heigl, Ashton Kutcher, Sarah Jessica Parker, Hilary Swank, Sofia Vergara i još mnoga slavna imena. Ko može poželjeti bolje društvo u najluđoj noći?
Home alone  ( Sam u kući ) 
Naravno, blagdane bi bilo gotovo nemoguće zamisliti bez nestašnog Kevina koji, nakon što slučajno ostaje sam u kući, jer ga je njegova porodica zaboravila povesti u Pariz na praznični odmor, biva suočen sa dvojicom pljačkaša. Kako bi spasio dom od provalnika postavlja zanimljive zamke za nepozvane goste. Ovaj film se emituje tako često da ga slobodno možemo nazvati prvim vjesnikom novogodišnjih  praznika. Youtuber Jake Roper je isprobao najokrutnije metode koje Kevin korisiti, ali takvo što nemojte pokušavati kod kuće. Sam u kući ima čak pet nastavaka, ali onaj prvi, iz 1990.godine, je pobrao najveći broj simpatija. I da, nikada niste dovoljno stari za Sam u kući.